Uzmite jednu običnu bananu. Ogulite i odrežite krajeve banane i pojedite ih. Njam. Ostatak banane oblikujte u lijep, valjkast oblik. Sada stavite svoju "svijeću" u pravi svijećnjak (ili ravni tanjurić i sl). Sada izrežite dugi listić badema kako biste formirali fitilj. Ubodite fitilj od badema u svoju bananu svijeću.
Vrijeme je za predstavu! Unesite svoju svijeću u sobu punu "ništa ne slutećih žrtava" i privucite pažnju svih. Zapalite badem baš kao što biste zapalili pravu svijeću.
Prilično uvjerljiva 'svijeća', zar ne? U ovoj fazi biste mogli održati govor o tome kako bismo svi trebali dati sve od sebe da budemo poput malene svijeće, koja sija svjetlošću u sve tamnijem svijetu...
Ugasi svijeću i pričekaj milisekundu ili dvije da se "fitilj" ohladi kako ne bi opekao jezik (što je "fitilj" tanji, to se brže hladi). Zatim pojedi svijeću, progutaj je i izađi iz sobe kao da se ništa nije dogodilo.
Šta se dešava?Mnoge namirnice se mogu zapaliti. U stvari, sva hrana je zapaljiva, ali visok sadržaj vode u svježem voću i povrću i mala površina gotovo svega znače da većina naše hrane obično ne predstavlja veliku opasnost od požara.
Bademi, kikiriki i orašasti plodovi imaju relativno visok sadržaj masti i nizak sadržaj vode, što ih čini prilično lakim za sagorijevanjem, dok je banane i mrkvu nemoguće zapaliti. Maslinovo ulje i biljno ulje gotovo su ništa drugo do masti (nezasićene vrste) i poznato je da će spektakularno dobro sagorijevati pod pravim (ili pogrešnim) uvjetima. Pitajte kuhara.
Ali, molim vas, nemojte ignorisati brojke na nutritivnim tablicama koje su i dalje odličan vodič za odlučivanje koliko nečega trebate pojesti. Na primjer, sa 1900 kilodžula na sto grama (što je stvarna vrijednost u odnosu na napisanu na kesici) i dalje biste trebali izbjegavati prejedanje bademima! Uporedite ih sa kiselim krastavcima, koji imaju samo 50 kilodžula na sto grama, i vjerovatno možete vidjeti zašto.
Create Your Own Website With Webador